Planinarenje
Iscjeljujuću moć prirode, šume, livade, planina i stijena, jezera, rijeka i mora poznavali su već drevni narodi i plemena. Na žalost,moderan način života odvojio je čovjeka od tog izvora, a one rijetke trenutke koje i provede u prirodi najčešće ne usmjerava svjesno na sve blagodati koje ona pruža.
Osim očigledne koristi za fizičku kondiciju, snagu, izdržljivost, mršavljenje, poticanje cirkulacije i slično, hodanje šumom i planinarenje produbljuje disanje koje vjetri pluća i osvježava cijelo tijelo i sve organe, a intenzivnije pomicanje ošita masira unutrašnje organe i potiče peristaltiku crijeva.
Kako se i mozak opskrbljuje većom količinom kisika psihički zamor nestaje, misli se bistre, a lučenjem hormona endorfina poboljšava se i raspoloženje, te se vrlo lako iz stanja umora, bezvoljnosti, apatije i depresije prelazi u stanje dobrog raspoloženja.
Čak i ako poslije hodanja osjećamo fizički umor i laganu upalu neuvježbanih mišića, dobrobit daleko premašuje te male neugodnosti. Zapravo, taj umor će omogućiti vrlo dobar, zdrav i dubok san.
